Novi Vinodolski i Povile
U SRCU EUROPE I MEDITERANA
Na zamišljenoj razmeđi Kvarnera i Hrvatskog primorja, u zaleđu zaštićen obroncima šumovite Kapele na koju se malo južnije nadovezuju visovi vilinskoga Velebita, prostire se vinodolski kraj. U njegovu je središtu – sav okrenut moru i s pogledom na Krk, najveći od tisuću hrvatskih otoka – smješten Novi Vinodolski. Do tog se turističkog dragulja Jadrana dolazi s lakoćom, i kopnom i morem i zrakom, iz bilo kojeg dijela Europe i Sredozemlja. Jadranskom turističkom cestom povezan s lučkom Rijekom i njezinom željezničkom postajom, svega je dvadesetak kilometara udaljen od Dalmatine, moderne autoceste koja spaja hrvatski sjever i hrvatski jug. Od Trsta ga dijele tek 122 kilometra, od Ljubljane 170, Vencije 260, Milana 520, Budimpešte i Beča oko 550, a Minhena samo 590... Kome se ne vozi, sletjet će na obližnji krčki aerodrom ili u 180 km udaljenu zagrebačku zračnu luku. A ako vam se ne žuri, možda je do kamenog grada što se nadvija nad morem najljepše doploviti – Kvarnerskim zaljevom od sjevera ili Velebitskom kanalom do juga.
ISKELSANA I ISPISANA POVIJEST
Iz stare utvrde Frankopana poznate pod imenom Novigrad razvio se i uz morsku obalu proširio Novi Vinodolski, povijesno potvrđen ne samo kao političko nego i kao kulturno središte Vinodolske knežije, koja će prvo iznjedriti važni Vinodolski zakon iz 1288., a potom, kroz stoljeća, i cijelu plejadu znamenitih Hrvata – književnika, putopisaca, banova i vizionara – iz porodice Mažuranića. To se bogato nasljeđe odražava i u današnjoj duši i fizionomiji grada: u zidinama rimske utvrde Lopsice, ostacima Pavlinskog samostana, frankopanskom kaštelu s kulom, Stolnoj crkvi i crkvicama Sv. Trojstva i Sv. Marina, ali i tradicionalnim primorskim kućama bijelih pročelja i crvenih krovova koji se uzdižu starom gradskom jezgrom od mora do crkve i tornja na brijegu. Ta prepoznatljiva i čudesno lijepa panorama zacijelo je pridonijela da se Novi već 1878., netom nakon raskošne Opatije, svrsta među pionire elitnog turizma na Jadranu.
Osim na ulicama stare jezgre, cijeli niz zanimljivosti o kulturnoj baštini i svjetovnom razvoju vinodolske rivijere naći ćete u Gradskoj knjižnici i čitaonici iz 1845., Zavičajnom muzeju i galeriji, kući braće Mažuranić, ali i sačuvanom izvornom folkloru i običajima ovoga drevnog grada.
KLIMATSKO LJEČILIŠTE ZA TIJELO I DUŠU
Mediteransko podneblje s blagim zimama i toplim sunčanim ljetima, čije dnevne temperature ublažuje povjetarac s mora, čini boravak na vinodolskoj rivijeri ugodnim u svako doba godine.
Pridodate li tome i sve posebnosti ovoga kraja – kristalno bistro more, grad i okolicu bez industrijskih zagađivača, bujnu vegetaciju koja zasićuje zrak plemenitim eteričnim uljima, strujanje gorske svježine iz visokih šuma neposrednog zaleđa te gostoljubivo i marljivo lokalno stanovništvo koje još zna uzgojiti i proizvesti namirnice bez aditiva i konzervansa – možete biti sigurni da se nalazite u prirodnom klimatskom lječilištu i za tijelo i za dušu. Dočekat će vas s prosječnih 2400 do 2500 sati sunca u godini, prosječnom temperaturom zraka od 15ºC (zimi oko 10º, ljeti do ugodnih 27-29ºC) te morem iznimno čistim i dovoljno toplim da u njega uranjate sve od svibnja pa do kraja rujna. Iako dani kupališne sezone na Mediteranu mogu biti obilježeni i pravom ljetnom žegom, u vinodolskom je kraju ona ublažena blagim vjetrovima što pirkaju iz Vinodolskog kanala i vrelinu pretvaraju u blagotvornu zračnu kupku.
Zapuše li s kopna oštra bura, češća zimi, donijet će vam zdravlje, pročišćenje i dobro raspoloženje, a kad okrene na jugo s mora će do vas stići zrak ispunjen toplinom i vlagom, koja tako godi isušenoj gradskoj koži.
Ostale vinodolske vjetrove – poput maestrala, burina, levanta ili tramontane – ostavimo istinskim zaljubljenicima u jedrenje!
REZERVIRANO ZA HEDONISTE
Rezidencijalno apartmansko naselje mediteranskih vila koje se gradi u jednoj od dviju uvala Povila, malog primorskog mjesta s dvjestotinjak stalnih stanovnika, udaljeno je od Novog Vinodolskog tek dva kilometra – dovoljno blizu da su vam sve prednosti razvijenog turističkog i gradskog središta nadohvat ruke i dovoljno daleko da osjetite sve blagodati djevičanski smirenoga mediteranskog ugođaja.
Možete se, dakle, slobodno prepustiti lješkarenju na jednoj od brojnih, no nikad prenapučenih plaža povilskih vala. Možete jednostavno zaroniti i istraživati floru i faunu podmorja, a možete i s barke ili obale pokušati uloviti kakvu oradu ili brancina. Ili, jednostavno, s prostrane terase svog apartmana ili jedne od uređenih šetnica promatrati ili u akvarelu ovjekovječiti konture Krka i njegova opjevanog Vrbnika, čiji čuveni vinogradari u svojim podrumima za vas brižno njeguju svoju žlahtinu. A kad pri samoj pomisli na plemenitu kapljicu ogladnite, samo se spustite do jednog od obližnjih restorana, gdje će vas ugostiti uz birane domaće specijalitete ili riblje delicije (imajte na umu da su škampi iz nedalekog Velebitskog kanala najveći i najukusniji na cijelom Jadranu!). Ako ste ovisnik ili ovisnica o adrenalinu, pa zaželite žešću porciju od partije tenisa ili nekog vodenog sporta, odvažno se uputite u šumska prostranstva vinodolskog zaleđa za kakvim medom, zecom ili veprićem. Uostalom, ni nacionalni vam parkovi Hrvatske neće biti daleko – najbliži je Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit, a tu su negdje i Plitvice, Krka, Kornati...
Umorite li se od tolikog ugađanja sebi, zapamtite da vas samo par minuta vožnje magistralom dijeli od Novog Spa Hotels&Resortsa, u čijem se golemom wellness-centru možete opustiti uz cijeli niz sofisticiranih masaža i tretmana.
A potom se – relaksirani, ispunjeni, zadovoljni – vratite najboljem od svega: svom komadiću raja, apartmanu u Povilama!
